PSYchology

"ʻO ka ʻike ka mana". "Na wai ka ʻike, nona ka honua." Wahi a nā ʻōlelo kaulana: pono ʻoe e ʻike e like me ka hiki. Akā ʻōlelo ka poʻe psychologists ʻehā kumu e makemake ai mākou e noho i loko o ka hauʻoli naʻaupō.

ʻAʻole makemake mākou e ʻike ua kūʻai aku ka hoalauna i ka lole hoʻokahi no ka hapalua o ke kumukūʻai. Makaʻu mākou e kū i ka unahi ma hope o ka hoʻomaha makahiki hou. Hoʻohilahila mākou i ka ʻike ʻana i ke kauka inā makaʻu mākou i kahi hōʻailona weliweli, a i ʻole e hoʻopanee i kahi hoʻokolohua hāpai inā ʻaʻole mākou i mākaukau no ia. He pūʻulu o nā psychologists mai ke Kulanui o Florida a me Kaleponi1 hoʻokumu ʻia - ʻaʻole ʻae ka poʻe i ka ʻike inā:

e hoʻololi i kou manaʻo i ke ola. ʻO ka hoʻohaʻahaʻa ʻana i kona manaʻoʻiʻo a me kona manaʻoʻiʻo he hana ʻeha ia.

pono i ka hana ino. ʻO kahi hōʻailona lapaʻau, e komo ana i nā kaʻina hana ʻeha, ʻaʻole e ʻoluʻolu i kekahi. ʻOi aku ka maʻalahi o ka noho ʻana i ka pōʻeleʻele a pale i nā manipulation maikaʻi ʻole.

hoʻoulu i nā manaʻo maikaʻi ʻole. Hōʻalo mākou i ka ʻike hiki ke hoʻonāukiuki. E kiʻi i ka unahi ma hope o nā lā hoʻomaha Makahiki Hou - e hōʻeha i ka manaʻo o ka hewa, e ʻike e pili ana i ka hoʻopunipuni o kahi hoa - hoʻonāukiuki i ka hilahila a me ka huhū.

ʻOi aku ka nui o nā kuleana a me nā hana i loaʻa iā mākou, ʻoi aku ka maʻalahi o ka hana ʻana i nā nūhou maikaʻi ʻole.

Eia nō naʻe, i nā kūlana like, makemake kekahi poʻe e kū i ka ʻoiaʻiʻo, a ʻo nā mea ʻē aʻe makemake e noho i ka pōʻeleʻele.

Ua ʻike nā mea kākau o ke aʻo ʻana i ʻehā mau kumu e pale ai mākou i nā lono maikaʻi ʻole.

Ka hoomalu ana i na hopena

ʻO ka liʻiliʻi o ka hiki iā mākou ke hoʻomalu i nā hopena o ka nūhou maikaʻi ʻole, ʻoi aku ka nui o kā mākou hoʻāʻo e ʻike ʻole. ʻO ka mea ʻē aʻe, inā manaʻo ka poʻe e kōkua ka ʻike i ka hoʻomaikaʻi ʻana i ke kūlana, ʻaʻole lākou e haʻalele.

I ka makahiki 2006, ua alakaʻi ʻia e James A. Shepperd kahi hoʻokolohua ma Lākana. Ua māhele ʻia nā mea komo i ʻelua pūʻulu: ua haʻi ʻia kēlā me kēia e pili ana i kahi maʻi koʻikoʻi a hāʻawi ʻia e lawe i nā hoʻokolohua e ʻike ai. Ua haʻi ʻia ka hui mua ua hiki ke hoʻōla ʻia ka maʻi a ʻae ʻia e hoʻāʻo ʻia. Ua haʻi ʻia ka lua o ka hui ʻaʻole hiki ke hoʻōla ʻia ka maʻi a ua koho ʻia ʻaʻole e hoʻāʻo ʻia.

Pēlā nō, ʻoi aku ka makemake o nā wahine e aʻo e pili ana i ko lākou predisposition i ka maʻi maʻi umauma ma hope o ka nānā ʻana i nā palapala e pili ana i ka hōʻemi o ka pilikia. Ma hope o ka heluhelu ʻana i nā ʻatikala e pili ana i nā hopena hiki ʻole ke hoʻololi ʻia o ka maʻi, e emi ana ka makemake e ʻike i kā lākou hui pilikia i nā wahine.

Ka ikaika e hoʻokō

Nīnau mākou iā mākou iho: hiki iaʻu ke mālama i kēia ʻike i kēia manawa? Inā hoʻomaopopo ke kanaka ʻaʻohe ona ikaika e ola ai, makemake ʻo ia e noho i ka pōʻeleʻele.

Inā haʻalele mākou i ka nānā ʻana i kahi mole kānalua, e hōʻoiaʻiʻo iā mākou iho me ka nele o ka manawa, makaʻu wale mākou i ka ʻike ʻana i kahi maʻi weliweli.

ʻO ka ikaika e hoʻokō ai i nā nūhou paʻakikī e loaʻa mai ke kākoʻo o ka ʻohana a me nā hoaaloha, a me ka maikaʻi ma nā wahi ʻē aʻe o ke ola. ʻOi aku ka nui o nā kuleana a me nā hana i loaʻa iā mākou, ʻoi aku ka maʻalahi o ka hana ʻana i nā nūhou maikaʻi ʻole. ʻO nā koʻikoʻi, me nā mea maikaʻi - ka hānau ʻana o kahi keiki, kahi male - hoʻopilikia maikaʻi ʻole i ka ʻike o ka ʻike traumatic.2.

Loaʻa ka ʻike

ʻO ke kolu o ka mea e hoʻoikaika ai i ka palekana mai ka ʻike, ʻo ia ka paʻakikī o ka loaʻa ʻana a i ʻole ka wehewehe ʻana. Inā hele mai ka ʻike mai kahi kumu paʻakikī ke hilinaʻi a paʻakikī paha ke wehewehe, hoʻāʻo mākou e pale aku.

Ua alakaʻi nā psychologists mai ke Kulanui o Missouri (USA) i kahi hoʻokolohua ma 2004 a ʻike mākou ʻaʻole makemake mākou e ʻike e pili ana i ke olakino moe kolohe o kā mākou mau hoa inā ʻaʻole maopopo mākou i ka pololei a me ka piha o ka ʻike.

ʻO ka paʻakikī o ka loaʻa ʻana o ka ʻike e lilo i kumu kūpono no ke aʻo ʻole ʻana i kāu mea makemake ʻole e ʻike. Inā hoʻopanee mākou i ka nānā ʻana i kahi mole kānalua, e hōʻoiaʻiʻo iā mākou iho me ka nele o ka manawa, makaʻu wale mākou i ka ʻike ʻana i kahi maʻi weliweli.

Nā Manaʻo Hiki

ʻO ka mea hope loa nā manaʻolana e pili ana i ka ʻike o ka ʻike.. Hoʻoholo mākou i ka likelika o ka ʻike ʻole a maikaʻi paha. Eia nō naʻe, ʻaʻole kānalua ke ʻano o ka hana o nā manaʻo. Ma kekahi ʻaoʻao, ʻimi mākou i ka ʻike inā manaʻo mākou he maikaʻi ia. Pono kēia. Ma ka ʻaoʻao ʻē aʻe, makemake pinepine mākou e ʻike pololei i ka ʻike ma muli o ke kiʻekiʻe o ka hopena maikaʻi ʻole.

Ma ke Kulanui hoʻokahi o Missouri (USA), ua ʻike nā psychologists ua makemake mākou e lohe i nā manaʻo e pili ana i kā mākou pilina inā manaʻo mākou i nā ʻōlelo maikaʻi, a ke hoʻāʻo nei mākou e pale i nā manaʻo inā manaʻo mākou he mea ʻole ia no mākou.

Hōʻike nā haʻawina ʻo ka manaʻoʻiʻo i ka nui o nā maʻi genetic e hoʻāʻo ai nā kānaka. He paʻakikī ke kuleana o nā mea i manaʻo ʻia a hōʻike iā ia iho i ka hui pū ʻana me nā mea ʻē aʻe. Inā ʻaʻole mākou e manaʻo ikaika e hoʻoponopono i nā nūhou maikaʻi ʻole, a laila e pale mākou i ka ʻike maikaʻi ʻole i manaʻo ʻia.

Aa mākou e ʻike

I kekahi manawa ke pale aku nei mākou i ka ʻike e pili ana i nā pilikia liʻiliʻi - ʻaʻole mākou makemake e ʻike e pili ana i ke kaumaha i loaʻa a i ʻole ka uku nui ʻana no ke kūʻai. Akā hoʻowahāwahā mākou i nā nūhou i nā wahi koʻikoʻi - e pili ana i ko mākou olakino, hana a i ʻole nā ​​​​mea aloha. Ma ka noho ʻana i ka pōʻeleʻele, nalowale mākou i ka manawa i hiki ke hoʻohana ʻia i ka hoʻoponopono ʻana i ke kūlana. No laila, ʻaʻohe mea weliweli, ʻoi aku ka maikaʻi o ka huki ʻana iā ʻoe iho a ʻike i ka ʻoiaʻiʻo.

E hoʻolālā i kahi hoʻolālā. E noʻonoʻo e pili ana i kāu mea e hana ai i ka hihia ʻino loa. E kōkua ka hoʻolālā iā ʻoe e hoʻomalu i ke kūlana.

E noi i ke kākoʻo o nā mea aloha. E lilo ke kōkua o ka ʻohana a me nā hoaaloha i kākoʻo a hāʻawi iā ʻoe i ka ikaika e ola ai i ka nūhou maikaʻi ʻole.

Hoʻokuʻu i nā kala ʻana. ʻAʻole lawa ka manawa no nā mea koʻikoʻi, akā hiki ke uku ʻia ka hoʻopaneʻe.


1 K. Sweeny et al. "Ka 'Ike 'Ike: 'O wai, He aha, Ahea, a no ke aha", Review of General Psychology, 2010, vol. 14, № 4.

2 K. Fountoulakis et al. "ʻO nā hanana ola a me nā subtypes Clinical o ke kaumaha nui: kahi haʻawina cross-sectional", ʻimi noiʻi psychiatry, 2006, vol. 143.

Waiho i ka Reply